Gostujući u emisiji Epicentar na Gradskoj RTV, generalni sekretar CUP-a Raško Konjević, istakao je da ne može da zagovara tezu da samo povećanje bruto zarada izaziva inflacija, ali ne i povećanje neto zarada.

Kako je naveo, program „Evropa sad 2“ ne može komentarisati iz ugla poslodavaca dok program ne vidi.

Teško je ulaziti u detalje, osim onoga što su proklamovani ciljevi koji su definisani kroz ono što je jedna od političkih struktura u svojoj predizbornoj kampanji imala. Nemate jasan program i mjere, šta to legislativno podrazumijeva. Negdje sam i razumio da je Vlada sebi dala zadatak da će kroz jedan vrlo važan dokument, a to je fiskalna strategija, koji se shodno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti u principu donosi u prvoj godini rada Vlade.

U toj fiskalnoj strategiji, kako kaže, morale bi da budu ključne najave reformskih i drugih poteza Vlade koje planira da uradi u četiri godine i da napravi presjek gdje je crnogorska ekonomija danas i šta kroz reformske stvari treba da bude urađeno. Ističe da Crnogorsko udruženje poslodavaca ima korektnu saradnju sa Vladom Crne Gore, te da mu se čini da prepoznaju značaj poslodavačkih udruženja.

Činjenica je da sada imamo dvije poslodavačke organizacije i sada treba to adekvatno prepoznati i normativno urediti, a kroz to normativno uređenje treba primjeniti određenu vrstu prakse koja postoji u drugim državama.

Prema njegovim riječima, vrlo je važno da Vlada izađe sa svojim predlogom kada je u pitanju reforma Fonda PIO.

Biće potrebno da Vlada objasni sindikatima i poslodavcima, kao i javnosti, koji su to potezi za koje ona smatra da je potrebno sprovesti da bi se došlo do ciljeva koje je postavila. Izmjene Zakona o PIO sigurno će zahtijevati interesovanje socijalnih partnera i poslanika u parlamentu. Vrlo je osjetljiva reforma i pogađa preko 120.000 ljudi trenutno, a ‘pogađa’ i sve druge danas radno-aktivno ljude.

Crna Gora je, kako kaže, u jednom trenutku imala visoku inflaciju, ali da je sada situacija mnogo bolja, navodeći da je povećanje zarada moguće samo uz povećanu produktivnost.

Moramo da shvatimo da smo mi mala – otvorena ekonomija koja ‘uvozi’ i probleme koji se dešavaju u drugim državama. Sigurno je 70-80 odsto kroz taj kontekst uvozne inflacije. Povećanje zarada bez povećanja produktivnosti… tu moramo imati osnovni postulat u vidu – veću zaradu možete imati ako imate i veću produktivnosti. Ako nemate veću produktivnost onda će s pravom neko da sugeriše da zarade povećavate na osnovima koje nisu bazično ekonomski.

Ističe i da bi volio da mu neko objasni tezu koja se može čuti, da samo povećanje bruto zarada izaziva inflacija, a ne i povećanje neto zarada, navodeći da ne može da zagovara tu tezu. Nastavljajući da šta god Vlada bude radila, isto mora realizovati kroz partnerski dijalog sa poslodavcima.

Kompletnu emisiju možete pogledati na linku ispod: