Konjević za VOA: Poslodavci bi trebalo da odlučuju o radnoj nedjelji

Untitled-1

Izvor: Skuština Crne Gore

Poštovanje tržišnih principa i odgovornosti prema građanima i privredi, podrazumijeva da teret “uvezene” inflacije ne treba prebacivati na poslodavce, već da Vlada treba preuzeti dio istog kroz smanjenje PDV-a.

O ovome, ali i tome kako se ovakvim postupanjem pokazuje odgovoran pristup države i čuva privreda – govorio je za VOA generalni sekretar Crnogorskog udruženja poslodavaca, Raško Konjević.

Komenarišući odluku o ograničavanju cijena određenih proizvoda na crnogorskom tržištu, ali i neradnu nedjelju, Konjević je istakao da bi trebalo prepustiti da tržišni interesi odluče da li treba biti radna ili neradna uz poštovanje zakonskih prava radnika, s obzirom da privatni sektor i građani pune glavne poreske stavke u budžetu.

Dosta različitih stavova u poslednje vrijeme izneseno je oko ukidanja neradne nedjelje. Kakav je stav Udruženja po ovom pitanju?

Na nivou Udruženja nijesmo zauzimali stav po ovom pitanju, koje je još u formi inicijative. Imamo važeći zakon koji je usvojen uz dijalog sa privredom – ako se mijenja onda to treba raditi sagledavajući dosadašnja iskustva u primjeni i dijalogom sa dijelom privrede. Dozvolite poslodavcima da oni odluče da li će da rade poštujući svakako sva prava radnika iz matičnih zakona, jer čim počnete da propisujete izuzetke, onda je to miješanje i prenormiranje određenih stvari. Dozvolite poslodavcima da sami odluče da li će ili neće da rade nedjeljom – ukoliko postoje tržišni zahtjevi i isplativost da se radi nedjeljom, poslodavci će ispoštovati zakonske obaveze prema radnicima. Zakone mijenja Skupština i vidjećemo da li ima volje za neke izmjene u dijelu neradne nedjelje, ali svakako Vlada treba da bude otvorena za dijalog oko ovog pitanja.

Država je postala najveći poslodavac, odnosno konstantno bilježi neopravdan rast zaposlenih. Kako gledate na to i kako se to odražava na privatni sektor, koji u značajnoj mjeri puni budžet?

– Preliminarni podaci s kraja 2023. godine pokazuju da je u Crnoj Gori zaposleno oko 240.000 ljudi, od čega oko 180.000 radi u privredi, dok je i dalje veliki broj onih koji rade u državnoj administraciji. Ukoliko uporedite budžete poslednje dvije godine, čini se da je povećanje na poziciji bruto zarada od 60 do 70 miliona. S druge strane, stalno imate poruku iz Vlade da javnu upravu treba učiniti efikasnom, transparentnom, mobilnom i funkcionalnom, da bude servis građanima i privredi. Država ima obavezu da reformiše javnu administraciju na način da može da prihvati obaveze koje je sleduju kroz članstvo u EU, a ako bez povećanja produktivnosti povećavate zarade državnom sektoru, onda vršite pritisak na zarade u privatnom sektoru. Zarade u privatnom sektoru mogu se povećavati samo ako se povećava produktivnost – to je jedini opravdani način. Privatni sektor stvara dodatnu vrijednost i zajedno sa građanima dominantno puni ključne poreske stavke u budžetu.

Ograničene su cijene značajnog broja proizvoda. Da li je ta mjera dovoljna za bolji položaj građana?

– Rijetke su države koje pribjegavaju administrativnim odlukama da se miješaju u neke tržišne principe, a inflacija u Crnoj Gori dominatno je “uvezena”. Imali smo dva ozbiljna poremećaja na globalnom tržištu – virus korona i agresiju Rusije na Ukrajinu, što je uslovilo rast cijena. Ipak, važan je dijalog između Vlade i poslodavaca, jer administrativno miješanje države u tržište može izazovati ozbiljne posledice. Vlada je kroz dijaolog sa privredom postigla dogovor oko privremene mjere i to je dalo određeni rezultat. Moramo da razumijemo da ekonomija ne može da ide naprijed ako ne kreiramo bolji poslovni ambijent – ograničenje marži je administrativna mjera koja narušava poslovni ambijent.

Svjedoci smo stalnog rasta plata u državnoj upravi, u nekim segmentima to se čini i nerealnim. Ima li opravdanja za to?

– Ministarstvo finansija ima obavezu da to procjenjuje. Ako nema povećavanja produktivnosti – povećanje zarada nije dobar potez. Iz Vlade u kontinuitetu stiže dosta kontradiktornih poruka, s jedne strane o optimizaciji javne uprave, a s druge strane o povećanju broja zaposlenih i izdataka. Neefikasna državna administracija može da bude velika biznis barijera i da utiče na poslovni ambijent, koji bi trebalo biti bolji nego danas.

Kako komentarišete što neka obećanja Vlade, konkretno vezana za program “Evropa sad 2”, još nijesu realizovana?

– Ja sam razumio da je Vlada poslala poruku da će kroz nekoliko strateških dokumenata objasniti javnosti šta podrazumijevaju mjere i koji bi bili njihovi rezultati, onoga što se u javnosti zove program “Evropa sad 2”. Nijesmo imali priliku da to konkretno vidimo, a mislim da su to vezali za usvajanje fiskalne strategije, stoga ne bih posebno komentarisao dok ne budem imao priliku da to vidim u toj strategiji.

Izabrani ste za generalnog sekretara Crnogorskog udruženja poslodavaca. Koliko ovo udruženje okuplja poslodavaca, koji su ključni ciljevi i kakva je saradnja sa ostalim socijalnim partnerima?

– Crnogorsko udruženje poslodavaca je najjače poslodavačko udruženje u Crnoj Gori, okuplja članove koji imaju promet preko tri i po milijarde godišnje, kreiraju skoro 60 odsto BDP-a i zapošljavaju više desetina hiljada radnika. Mi smo relativno mlada poslodavačka organizacija koja postoji više od dvije godine i u tom periodu smo obezbijedili relevantnu snagu kroz članstvo, pa možemo reći da smo u poslednjoj faz procedure reprezentativnosti – odnosno svrstavanja u redove Socijalnog savjeta i socijalnog dijaloga koji čine Vlada, sindikati i poslodavci. Očekujemo da će se potrebna legislativa usvojiti i da u drugoj polovini godine krećemo u novu fazu partnerskog odnosa. Za socijalni dijalog je zdravo da imate više sindikata i poslodavačkih organizacija – time dijalog ima više legitimiteta i daje bolje rezultate.