Kostić: Ograničenjem marži nećemo smanjiti inflaciju, već oslabiti preduzeća i privredu
Kostić: Ograničenjem marži nećemo smanjiti inflaciju, već oslabiti preduzeća i privredu
Prošle sedmice na snagu je stupila odluka Vlade o ograničavanju marži (od 5 do 15 odsto) na određene proizvode, kao mjera borbe protiv inflacije. I dok su građani očekivali kako to znači da i cijene proizvoda na koje su ograničene marže neće rasti, ekonomski stručnjaci upozoravaju da to i nije baš tako.
Ekonomski analitičar i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, Vasilije Kostić pojašnjava kako će ograničavanje marži ne znači nužno i niže cijene, te da postoji mogućnost da cijene drugih proizvoda porastu u cilju kompenzovanja gubitka zbog ograničavanja marži. Razlogje, kako pojašnjava, to što je Odlukom ograničena marža a nije osnovica na kojoj se zaračunava marža i PDV.
Odluka o ograničavanju marži ne mora nužno imati za posljedicu povećanje budžeta građana. Ona će građanima omogućiti da proizvode kojima je ograničena marža kupuju po nižim cijenama, ali samo do momenta dok ne bi došlo do povećanja nabavne cijene tih proizvoda ili do povećanja troškova njihove nabavke.
Cijene diktiraju brojni faktori
Kostić pojašnjava i kako se računa cijena proizvoda koju građani, odnosno potrošači, plaćaju u trgovini.
Prvi korak je: cijena koštanja proizvoda + troškovi nabavke (transport +manipulativni troškovi) = nabavna cijena. Drugi korak: nabavna cijena + trgovačka marža ili RuC (razlika u cijeni) = prodajna cijena bez PDV. Treći korak: prodajna cijena bez PDV-a+PDV= maloprodajna cijena odnosno cijena koju plaćaju potrošači-građani.
Iz navedenog bi trebalo da bude jasno da ako se promijene veličine prije zaračunavanja marže (ili PDV-a), cijena koštanja i troškovi nabavke, da će se promijeniti i maloprodajna cijena jer, pojašnjava, ista stopa marže (ili PDV-a) na veću osnovu daje veću maloprodajnu cijenu (cijenu koju plaćaju građani).
S druge strane, pod pretpostavkom da te veličine ostanu nepromijenjene, postoji mogućnost da cijene drugih proizvoda porastu u cilju kompenzovanja gubitka zbog ograničavanja marži. To nije nerealno, jer smisao poslovanja nije gubitak već profit, pa u tom slučaju građani opet ne bi, zbirno posmatrano, imali bilo kakvu povoljnost u pogledu rasta ličnog budžeta.
Slabiće preduzeća, posljedice će osjetiti i mali marketi
Posljedice ograničavanja marži, posebno će osjetiti i trgovci.
Trgovcima obuhvaćenim Odlukom komplikuje se posao, a to znači da rastu direktni troškovi prodaje – novi obračun cijena, promjena cijena, isticanje cijena, obilježavanje cijena proizvoda itd. Ako troškovi rastu pri istom ostvarenom prihodu znači da profitabilnost pada. Takođe, trgovačka preduzeća koja nijesu obuhvaćena Odlukom – mali trgovci, trpjeće štetu jer će njihovi kupci sada ciljano ići u velike markete zato što su tamo cijene ograničene.
Direktna posljedica Odluke o ograničavanju marži je slabljenje poslovne snage preduzeća, tj. direktno slabljene privrede koja vodi siromašnijoj državi.
Bez uticaja na smanjenje stope inflacije
Na spisku ima dosta proizvoda koje ne koristimo i njima cijena stagnira, ali raste cijena osnovnih životnih namirnica. Pitanje je da li bi bilo svrsihodnije da se na spisku limitiranih cijena našlo pet hiljada proizvoda o kojima se pričalo na početku.
Pogubno bi bilo da se donijela odluka o ograničavanju marži za više od 5.000 proizvoda – time bi bila napravljena šteta trgovačkim preduzećima, tj. privredi, jer trgovina čini značajan dio crnogorske privrede, a sa njenim slabljenjem bili bi oslabljeni i ostali sektori.
Iako iz Vlade dolaze izjave da je ograničavanje marži zapravo nastavak akcije “Stop inflaciji”, samo pod drugim nazivom, Kostić ističe da ni jedna ni druga mjera ne utiču na smanjenje stope inflacije.
Niti jedan niti drugi „model“ nemaju kapacitet da na bilo koji način „naude“ inflaciji, jer kada bi to bilo moguće inflacija kao ekonomski fenomen sa teškim posljedicama ne bi ni postojala. Bila bi riješena administrativno u par poteza, a kao što vidimo to nikako nije slučaj.
Rastom produktivnosti do boljeg životnog standarda
S obzirom na to da će odluka o ograničavanju marži biti na snazi dva mjeseca, odnosno do početka ljetnje turističke sezone, pitanje je šta možemo očekivati nakon toga, te da li država kroz set mjera može uvesti i kontrolu cijena.
Ne vjerujem u takvu mogućnost, jer premijer opravdano naglašava značaj slobodne tržišne privrede. Iz prethodnih odgovora može se pretpostaviti koliko bi štete nanijelo bilo kakvo ograničavanje cijena u smislu nestašica, sive ekonomije, rasta nezaposlenosti i drugog.
Kostić zaključuje da postoje mjere koje se dugoročno mogu sprovesti kako bi se zaštitio standard građana, a koje ne bi ugrozile trgovce i privredu.
Životni standard može se unaprijediti samo na dva načina: time što ćete imati veće plate, a isti nivo cijena proizvoda ili iste plate, a niži nivo cijena proizvoda i usluga. I jedno i drugo možete postići samo produktivnim korišćenjem resursa, a to znači rastom produktivnosti koja je kod nas na izuzetno niskom nivou (manja od 50% evropske produktivnosti). Opravdanost svakog “unapređenja“ standarda mimo rasta produktivnosti je neodrživa, a time i ekonomski više nego upitna.
