Iz Privredne komore saopštili su da su kao najveće biznis barijere crnogorski privrednici identifikovali sivu ekonomiju, deficit kadrova sa odgovarajućim znanjima i vještinama, neadekvatna zakonska rješenja, sporost u naplati potraživanja – nelikvidnost i neefikasnost javne administracije.

Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca i ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić, govorio je o biznis barijerama, nasleđu kolektivizma i njegovim posljedicama po razvoj ekonomije i privatnog sektora.

Činjenica da još imamo dvojne aršine za uslove poslovanja privatnih i državnih preduzeća, uprkos tome što je njihovo poslovanje izjednačeno, govori da još nijesmo prevazišli nasljeđe kolektivističkog društva i društvene svojine. Ti recidivi prošlosti se još uvijek ogledaju u praksi državnih organa i predstavljaju svojevrsne barijere prošlosti.

Konstatujući da Ministarstvo ekonomskog razvoja nije dalo jasne odgovore da li će Vlada u narednom periodu činiti nešto da bi se poboljšao poslovni ambijent za privrednike i investitore, Vasilije Kostić navodi i to da inspekcije još uvijek primarno kontrolišu privatna preduzeća – već unaprijed predodređena za kažnjavanje, a ne prevenciju i edukaciju.

Rijetke su pohvale državnih organa na račun privatnog sektora u dijelu redovnog plaćanja poreza dok istovremeno ne čine ništa prema drugim nelegalnim djelovanjima, što govori o izostanku afirmativne akcije, a intezitetu represije i nejednakog tretmana, tj. stvaranja negativne društvene percepcije prema onima koji stvaraju, zapošljavaju i plaćaju porez. To je najbolji dokaz dvojnih aršina držanih organa i štete koja se nanosi preduzećima koja legalno posluju, ali i sveukupnom poslovnom ambijentu.

Promjene negativnog percipiranja privatne inicijative sporo se pomjeraju nabolje upravo zato što političke strukture nisu uticale na formiranje društvene svijesti u pravcu kreiranja sistema vrijednosti koji vrednuje bogatstvo i ljude koji ga stvaraju, jer nema bogate države bez bogatih pojedinaca.

Kolektivističko nasljeđe, kultura jednakosti u siromaštvu i kultura preraspodjele i dalje je nadređena produktivnoj kulturi – kulturi stvaranja bogatstva, zbog čega se privatni poslodavci označavaju kao profiteri na račun građana i društva – što smo mogli vidjeti primjeru medijske hajke pokrenute povodom mjera ograničavanja trgovačkih marži.

U takvom egalitarističkom stanju i neprijateljskom okruženju, teško je postići da biznis napreduje uprkos progresivnosti zakonskih rješenja.

Sva opterećenja biznisa u vidu dvostrukih taksi i naknada, poreskih stopa na nepokretnosti, visokog poreza na dobit, bezbrojne papirologije i opterećujuće regulatorne procedure, „obijanja“ šaltera javnih službi, neefikasne državne administracije – predstavljaju samo posljedice vladajućeg načina mišljenja kada je privatna inicijativa u pitanju. Zato kažemo da je naša ključna biznis barijera ustvari u našem pogledu na svijet.