Preporuke EBRD-a, mogućnosti njihove realizacije, jačanje biznis sektora, kao i privlačenje investicija u aktuelnom političko-ekonomskom ambijentu nedavnog zaduženja Vlade, prokomentarisao je predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, ekonomski analitičar Vasilije Kostić.

Predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) ukazali su da bi ključni prioriteti za Crnu Goru za ovu godinu trebalo da budu sistemske mjere kojima će biti podržana srednjoročna fiskalna održivost, ojačavanje biznis sektora radi privlačenja investicija i veća zelena tranzicija.

Kako kaže, Evropska banka za obnovu i razvoj nije preporučila ništa novo i nepoznato crnogorskoj vlasti, s obzirom da je srednjoročna i opšta fiskalna održivost višedecenijski problem crnogorske ekonomije. Potreba da država troši približno onoliko koliko prihoduje neophodan je uslov održivih javnih finansija i izbjegavanje visokih fiskalnih deficita, samim tim i rasta nivoa zaduženja i problema insolventnosti.

Kreatori ekonomskih odluka često ne konsultuju predstavnike privrede

Jedna od glavnih preporuka Evropske banke za obnovu i razvoj je neophodno jačanje biznis sektora.

Jačanje biznis sektora, tj. jačanje privrede kao najizdašnijeg izvora javnih prihoda nezamislivo je bez podrške vlasti koja treba stvarati što povoljnije uslove za rast i razvoj kroz razne olakšice i stimulacije na reinvestiranje ostvarenog profita, ali i kroz neopterećujuće regulatorne procedure i stimulativne fiskalne politike.

Sjećajući se privrede samo kada to služi političkim interesima, prethodne vlasti nijesu se ni trudile da stvore socijalni dijalog kroz Socijalni savjet, u kome još uvijek ne sjede predstavnici dvije trećine crnogorske privrede – članovi Crnogorskog udruženja poslodavaca, već su ga sve vrijeme opstruirale fingirale, čime jasno pokazuju koliko im je stalo do privrede i do stvaranja uslova u kojima ona funkciniše.

Kako destimulišemo strane investitore

Kada je riječ o mehanizmu privlačenja stranih investicija, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca poručuje da su sada ti načini već dobro poznati.

Pogrešno je vjerovanje da je primarno važna politika niskih poreza. Mnogo bitnija je izvjesnost, tj. sigurnost poslovnog ambijenta i investicija, koja podrazumijeva i repatrijaciju profita. U našem slučaju, svaka nova vlast proglašava pogrešnim odluke prethodinika i pristupa izmjenama koje destimulišu strane investitore.

Na pitanje da li je neophodno realizovati sve pomenute preporuke Evropske banke za obnovu i razvoj, odgovoreno je da je gotovo nemoguće realizovati sve preporuke, ali da je sposobnost za promjenu ključna odlika koja nas razlikuje od nerazvijenih ekonomija.

Sistematski se uništava dugoročna perspektiva Crne Gore u turizmu

Eksperti Evropske banke za obnovu i razvoj sugerisali su da treba i unaprijediti kvalitet turističkih usluga, odnosno uvrstiti više turističkih ponuda van primorja i van tradicionalne sezone od četiri mjeseca.

Kostić podsjeća da se u turizmu fokusiramo na kvanititet, a ne na kvalitet – tj. političke elite afirmišu kratkoročni interes nauštrb opšte-društvenog dugoročnog, te sistematski uništavaju dugoročnu turističku perspektivu Crne Gore.

Primarno moramo redefinisati strategiju turističkog rasta i razvoja, što podrazumijeva potpuno drugačiji koncept – podizanje nivoa kvaliteta turističkog proizvoda koji uključuje sve aspekte, od smještajnih kapciteta do infrastrukture.

Bez sinergije između različitih grana razvoj će biti sporiji

Delegacija Evropske banke za obnovu i razvoj ukazala je da su investicije u turizmu ubjedljivo na vrhu u Crnoj Gori, pa se postavlja pitanje koliko je nezahvalno oslanjati se samo na turizam, ako uzmemo u obzir ne tako davnu pandemiju koja je najviše pogodila baš tu oblast.

Međutim, uprkos rizicima, bilo bi pogrešno zapostaviti turizam koji može biti naša strateška prednost. Mnogo bitnije je uspostaviti veze koje omogućuju sinergijski efekat između različitih grana djelatnosti – što treba biti primaran predmet vladine ekonomske i dugoročno-razvojne politike.

Zaduženje znak da su naše finansije nekonsolidovane

Nedavno smo saznali da se Crna Gora u decembru, tajno zadužila 159 miliona eura. Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija zaduženje je služilo za blagovremeno izmirenje obaveza planiranih godišnjim zakonom o budžetu za 2023.

Izjavivši da zaduživanje nije bilo tajno, već netransparentno, Kostić je naglasio da je to manje važan dio priče u odnosu na činjenicu Vladinog zaduživanja već na početku mandata i opšte stanje ekonomije.

To ne znači da nije bilo dovoljno para u državnoj kasi ili da je postojala mogućnost da ne bude dovoljno novca, pa se Vlada zadužila iz predostrožnosti. To ukazuje da su naše finansije nekonsolidovane i nestabilne uprkos forsiranim “istorijskim rezultatima” na tom polju.

Zaključuje da dug predstavlja rezultat naslijeđenih obaveza, što je u suštini pitanje kontinuiteta jer će i sadašnja Vlada sljedećoj ostaviti određene obaveze, te da to nije ništa neočekivano za crnogorsku ekonomiju i političko djelovanje.

Izvor: portalanalitika.me