Socijalni savjet
Zakonom o Socijalnom savjetu iz 2018. godine, uređeno je osnivanje Socijalnog savjeta – mjesta socijalnog dijaloga gdje se sučeljavaju argumenti učesnika i sreću interesi svih pitanja značajnih za poboljšanje ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih i poslodavaca, uslova rada i drugih predmetnih tema dijaloga.
Djelokrug rada Socijalnog savjeta definisan je članom 7. Zakona:
“Socijalni savjet razmatra i zauzima stavove o pitanjima: razvoja i unapređivanja kolektivnog pregovaranja; uticaja ekonomske politike i mjera za njeno sprovođenje na socijalni razvoj i stabilnost politike zapošljavanja, zarada i cijena; konkurencije i produktivnosti; zaštite radne i životne sredine, obrazovanja i profesionalne obuke; zdravstvene i socijalne zaštite i sigurnosti; demografskih kretanja vezanih za Međunarodnu organizaciju rada i drugim pitanjima od značaja za ostvarivanje i unapređivanje ekonomske i socijalne politike.”
Socijalni savjet Crne Gore, u skladu sa Zakonom o socijalnom savjetu čine: osam predstavnika Vlade, osam predstavnika sindikata Crne Gore i osam predstavnika reprezentativnog udruženja poslodavaca u Crnoj Gori.
Međutim, trenutno u Socijalnom savjetu Crne Gore postoji samo jedno udruženje poslodavaca – Unija poslodavaca Crne Gore, koja eksluzivnim predstavništvom zauzima svih osam predstavnika u ovom tijelu, za razliku od dva reprezentativna predstavnika sindikata, koji imaju po četiri člana u skladu sa Zakonom o reprezentativnosti sindikata.
Manjkavost zakonske regulative i selektivnost Pravilnika i Zakona o utvrđivanju reprezentativnosti, rezultira krnjim socijalnim dijalogom koji ne služi dobrobiti društva ni učesnika, negirajući izvornu namjenu.
Pomenuto nezadovoljstvo predstavljanja glavni je razlog osnivanja Crnogorskog udruženja poslodavaca, sa težnjom usklađivanja sveukupnih interesa kao osnove dinamičnog društveno-ekonomskog razvoja. Tako, imajući u vidu glavne ciljeve reforme institucionalne strukture zarad boljeg predstavljanja poslodavaca, stvaranje stimulativnog poslovnog ambijenta i iskorjenjivanje negativne percepcije poslodavaca, težimo zakonskoj reprezentativnosti članstvom u Socijalnom savjetu na nacionalnom nivou, kao i u savjetima na lokalnom. Zato ćemo kontinuirano razvijati funkcionalni dijalog sa Vladim i sindikatom, mijenjajući negativnu praksu Zakona o radu, koji bi trebao zbližavati poslodavca i radnika.