Predlozi reforme koja će biti dio Fiskalne strategije je prijeko potrebna, ali i ujedno i povod za ekonomske i finansijske analize i prognoziranja.

Generalni sekretar Crnogorskog udruženja poslodavaca – Raško Konjević, izjavio je da samo rješenja koja budu dio najšireg konsenzusa mogu dati adekvatne rezultate.

Činjenica da još nemamo jasne obrise programa Evropa sad 2, onemogućava argumentovanu raspravu i uvodi u rizik površnih, netačnih procjena i potencijalnih rezultata koji mogu ozbiljno uticati na narušavanje stabilnosti.

Svaki ozbiljan reformski poduhvat mora biti baziran na činjenicama i dobroj analizi, jer samo reforme koje su plod dobre pripreme i dijaloga sa privredom mogu stvoriti bolji poslovni ambijent i uslove poslodavcima. One reforme koje ne „čuju“ zahtjeve i argumente poslodavaca, nego se „nameću snagom jačeg“, neće pomoći dalji rast i razvoj ni društva ni privrede.

Fiskalne reforme, posebno reforma penzionog sistema zbog potencijalne snage uticaja na ostatak sistema, moraju biti plod ozbiljne analize i oprezno koncipirane, jer je njihov obuhvat uticaja širok i bezmalo ticao bi se skoro svakog građanina.

On je podsjetio da CUP okuplja poslodavce koji godišnje ostvare promet preko 3,5 milijardi eura, odnosno stub su crnogorske ekonomije, zato je jasno očekivanje da Vlada uvaži i čuje njihovo mišljenje.

Ko će kroz implementaciju potencijalnih reformi nositi procese ako neće privreda i poslodavci. Oni dominantno svojim radom pune državni budžet, a ako im se rješenja budu nametala bez njihove saglasnosti, sigurno je da će to otežati položaj poslodavaca i negativno uticati na ekonomske rezultate.

CUP smatra da je oko ključnog ekonomskog dokumenta u jednom mandatu potreban najširi mogući društveni konsenzus svih relevantnih subjekata, jer se radi o nečemu što na direktan ili indirektan način utiče i na poslovni ambijent i na standard građana.

Ambicija Vlade ukazuje na namjeru da određenim mjerama utiče na povećanje zarada, prosječnih i minimalnih. Ne smijemo gubiti iz vida da samo povećanjem produktivnosti možete vršti korekciju zarada. Dakle, do toga se može doći samo na realnim osnovama.

Najava smanjenja doprinosa, odnosno opterećenja na rad i povećanje minimalne i prosječne plate, prvenstveno targetira privredu, zato Vlada mora imati sluha, opreza i mjere da ne ugrozi ambijent za poslovanje.

Prema njegovim riječima, ako najavljene reforme budu donošene bez partnerskog odnosa sa privredom, jasno je da će ambijent za privrednu aktivnost doživjeti značajnu negativnu promjenu.

Zato je važno da u proces dijaloga i javne rasprave o mjerama u Fiskalnoj strategiji, budu uključeni relevantni predstavnici privrede. Bez partnerskog dijaloga, rezultati najavljenih reformi biće nedostatni, loši i na štetu ne samo privrede, nego i društva u cjelini.