Bruto domaći proizvod Crne Gore u trećem kvartalu porastao 6,6%, prema preliminarnim rezultatima Monstata, BDP je u trećem tromjesečju iznosio 2,17 milijardi eura, dok je u istom razdoblju prošle godine bio 1,87 milijardi eura.

Iako je ovo drugi najveći ekonomski rast zabilježen u ovom analiziranom razdoblju, što nas stavlja na drugo mjesto iza Malte sa 7,1% – potreba Crne Gore za zaduživanjem je i dalje hronična, a s obzirom na Prijedlog zakona o budžetu, i nužna.

Posljedica ovakvog stanja je indirektna posljedica minulih politika koje su se bavile socijalnim trošenjem, a ne proizvodnjom – što dugoročno uzrokuje nenadoknadivu štetu koja se vraća, kao bumerang.

Nama treba društveni konsenzus oko toga kuda želimo da idemo i kakvu ekonomiju želimo da gradimo.

Oporavak ekonomije i stabilnost javnih finansija možemo postići samo dobrom organizacijom i kontrolom potrošnje, iako ne postoji volja bilo koje političke garniture za radikalnim reformama, jer izazivaju nepopularnost i rizik gubljenja političkih poena. Bez obzira na političke i ekonomske prilike, građani treba da znaju da država nema svoj novac, već da je to novac građana i države.

Pozitivna strana trenutnih finansijskih izazova je to što Vladine najave ostavljaju utisak povjerenja, tj. da će djela pratiti riječi i zacrtane ciljeve. Realno gledano, budžet Crne Gore trenutno nema dovoljno sredstava za toliko potrebni rast plata, ali ono što primjećujemo je da se inflacija usporava.