Uprkos postojanju zakonskih propisa koji izjednačavaju elektronska i papirna dokumenta, privrednici se suočavaju s praktičnim problemima.
Tako se elektronska dokumentacija ne može se ovjeriti kod notara, nedostaje elektronska arhiva, a priznavanje e-potpisa i pečata je ograničeno, zbog čega preduzetnici upozoravaju da ove poslovne barijere smanjuju konkurentnost preduzeća na tržištu i značajno usporavaju razvoj crnogorske ekonomije.
Digitalizaciju kao osnovu uspješnog i efikasnog poslovanja, prokomentarisao je i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca prof. dr Vasilije Kostić, koji smatra da donosioci odluka nijesu svjesni ove biznis barijere, ali i razvojne prepreke.
Radi se o podršci koju sistem daje – koliko vam sistem nudi infrastrukturu koja vam omogućava efikasno i brzo poslovanje, onda imate uslova da budete konkurentni. Svi oni koji se kasnije uključuju, manje su konkurentni. Dakle, tu je odgovor zašto su određene zemlje razvijene, a određene manje razvijene kao što smo mi.
Mnogobrojni strani preduzetnici koji posluju u Crnoj Gori – među njima i turski privrednici, poput Volkana Gursoja, suočavaju se sa problemima upotrebe elektronskih servisa, ali ne u okviru javne uprave već u e -bankarstvu.
Kako kaže, od elektronske dokumentacije koriste samo e-banking i dokumentaciju za PDV, e-taks office. Baš u tom dijelu imaju ogromne probleme, jer se ne može sa svakog kompjutera i svakog uređaja vršiti transakcija novca.
Sa druge strane, iz Ministarstva javne uprave poručuju da je izmjenama zakona upotreba elektronske dokumentacije dobro regulisana, ali da u praksi često postoje problemi koje pokušavaju da riješe.
Istom se pridružuje i generalni direktor Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost, digitalizaciju i e-servise – Dušan Polović, koji kaže da se u praksi propisi ne poštuju.
Izmjenom akta o sistematizaciji formirali smo Odjeljenje za poslove informacionog društva, pa će u budućem periodu glavni inspektori i inspektori u MJU, vršiti nadzor sprovođenja zakona. Slijedi nam usklađivanje sa direktivama koje je EU usvojila u maju, ali i primjena sporazuma sa državama regiona. Ovo podrazumijeva kreiranje nacionalnog informacionog dokumenta, tj. nacionalnog walleta, koji će se povezati sa zemljama Zapadnog Balkana i EU.
Značajno za građanje i preduzetnike je to što je Crna Gora potpisala sporazume o međusobnom prihvatanju usluga povjerenja sa Republikom Srbijom i Sjevernom Makedonijom, te smo sada u finalnoj fazi implementacije tehničkih rješenja, konkretno između Crne Gore i Srbije. Crnogorski privrednici poručuju da proces digitalizacije treba završiti u što kraćem roku, jer to vodi ukupnom unaprjeđenju društveno-ekonomskog razvoja.