Kostić: U prijedlogu budžeta za narednu godinu, najspornija stavka o nesrazmjernom rastu minimalnih i ostalih penzija
Kostić: U prijedlogu budžeta za narednu godinu, najspornija stavka o nesrazmjernom rastu minimalnih i ostalih penzija
U predloženom budžetu za narednu godinu, usvojenom 11.12.2023.godine – najspornija je odluka Vlade da poveća minimalne penzije na 450 eura, što je olakšanje i nepravda u isto vrijeme.
Vlada je u predloženom budžetu prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja za narednu godinu u iznosu od 737,19 miliona eura stavila i klasifikovala u transfere za socijalnu zaštitu, čime je pokazala da penzionere doživljava kao socijalnu kategoriju, a ne kao ljude kojima su čitavog radnog vijeka svoju cjeloživotnu štednju uplaćivali u budžet Fonda PIO, odvajajući doprinose za penzijsko osiguranje.
Vlada bi trebala da poštuje ,,zlatno budžetsko pravilo“ – da se tekuća potrošnja finansira iz tekućih izvornih prihoda.
Sa jedne strane, povećanje minimalne penzije je olakšanje za penzionere čije su penzije ispod egzistencijalnog minimuma, a sa druge strane, napravljena je nepravda prema drugom broju penzionera. Međutim, kada nema fiskalnog kapaciteta za sve, onda se bira između dvije opcije sa potpuno drugačijim posljedicama. Kako Vlada od poreza na zarade planira prihod od 80,77 miliona eura, a od penzijskih doprinosa 605,39 miliona eura, to praktično znači da će se kompletne plate u javnom sektoru moći isplaćivati od poreza i penzijskih doprinosa svih zaposlenih u Crnoj Gori.
Projektovanim budžetom od 3,48 milijardi eura, predviđa se finansiranje svih tekućih obaveza i rashoda iz tekućih prihoda, a ne zaduženja – ono će se koristiti isključivo zbog kapitalnog budžeta ili vraćanja starih kredita, što će biti višestruko korisno za zdravlje javnih finansija i ekonomskog rasta.