Uzrok stalnih poskupljenja goriva ogleda se u postpandemijskoj oslabljenoj ekonomiji, ratu u Ukrajini, ali i potrebi za ekonomskim oporavkom.

U momentu kada inflacija dobije inflacionu spiralu, cijena goriva, budući da je na inputu proizvoda i usluga, pretvara se u generator opšteg rasta cijena. Osim toga, formiraju se inflaciona očekivanja koja su utemeljena na budućim očekivanjima, što tjera preduzeća da kalkulišu očekivani rast cijena u postojećoj proizvodnji ili cijena proizvoda i usluga, pa to dalje ubrzava inflaciju.

Teško je dati bilo kakvu prognozu u pogledu daljih cijena naftnih derivata, pa su neosnovane prognoze da će se do kraja godine stabilizovati situacija. Mi ni u kom slučaju, ni na koji način, ne možemo da utičemo na formiranje cijena goriva. Možemo samo da utičemo da negativni efekat koji se stvara prelivanjem rasta cijena na svjetskim tržištima u Crnu Goru, ublažimo rasterećenjima maloprodajne cijene goriva u obliku akciza ili trgovačkih marži.

Cijene goriva u Crnoj Gori više su od prosjeka u regionu, pa građani litar eurosupera 95 trenutno plaćaju 1,73 EUR, odnosno eurodizela 1,76.

U cilju rješavanja ovog problema na dnevnom redu današnjeg zasijedanja Skupštine naći će se i predlog za smanjenje akciza na gorivo, što bi rezultiralo nižom cijenom naftnih derivata.

Zaključujem da je upitno da li država ima fiskalni kapacitet da se odrekne ove vrste prihoda, a da pritom ne podigne poreze na nekim drugim elementima potrošnje.