Pad vlade i politička nestabilnost negativno će se odraziti na poslovni ambijent, privlačenje stranih investitora, implementaciju planiranih ekonomskih aktivnosti, ali i zaduženje države koje nas čeka na jesen, ocjenjuju naši najistaknutiji ekonomski analitičari.

Poslanici su u petak veče izglasali nepovjerenje vladi Dritana Abazovića, pa će Crna Gora za nešto više od dvije godine treći put promijeniti izvršnu vlast. To će u velikoj mjeri uticati na primjenu planiranih ekonomskih aktivnosti, ali i stvoriti nestabilnost unutar zemlje.

Kako komentariše ekonomski analitičar Mirza Mulešković, Crna Gora je u neizvjesnom periodu, jer ulazi u septembar sa tehničkom vladom, što može dovesti do problema usvajanja najavljenog rebalansa budžeta. Smatra da Vlada mora uraditi rebalans zajedno sa svim strukturama u parlamentu kako bi država mogla finansijski zaokružiti ovu godinu, istovremeno vodeći se ekonomskim prioritetima koje je postavila prethodna vlast.

Upozorava da nas, osim nestabilnosti i loše komunikacije vlade i parlamenta, očekuje i globalna kriza koja će zahvatiti Crnu Goru, što nam jasno govori da ćemo se suočiti sa velikim problemima. To znači da prvo ispašta privreda uzrokujući usporenost domaće ekonomije. Podsjeća da krizu treba iskoristiti za rad na stvarima koje su se pokazale kao problem, poput diverzifikacije ekonomskih aktivnosti i razvoj industrije, turizma i IT sektora.

Česta promjena vlasti i nedovoljno stabilna vlada, dodaje Mulešković, ne šalju dobru poruku investitorima i dugoročno može da ostavi negativne posljedice na privlačenje investicija.

Dugoročno dobra vijest

Da svaka promjena vlade izaziva određenu nestabilnost i sama po sebi nosi loš uticaj na ukupni ekonomski rast i razvoj, smatra i profesor i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca Vasilije Kostić, ali napominje da to ne znači da ne treba smijeniti vlast ako njene kompetencije i agenda ne odgovaraju potrebnom nivou društveno-ekonomskog rasta i razvoja.

Kako kaže, prijeko potreban demokratski razvoj, nerijetko protivurječi ekonomskom rastu i razvoju. Posmatrano iz dugoročne perspektive stvaranja institucionalnog okvira, tj. institucionalne promjene kao uslova ekonomskom rastu i razvoju, zaključak bi bio suprotan. Zato je nesporna ekonomska činjenica povećanje transakcionih troškova i limitiranje ekonomskog rasta od strane demokratskih procedura i procesa.

Navodi da treća promjena izvršne vlasti u dvije godine nikako ne može biti dobra sa stanovišta trenutnih ekonomskih i društvenih potreba – potreba za ekonomskom transformacijom Crne Gore, njenom finansijskom konsolidacijom, te ekonomskim rastom i razvojem, kao i potrebom za postizanjem opšteg konsenzusa o strateškim pravcima razvoja društva koje baštini savremene i ekonomski probitačne društvene vrijednosti.

Slabe institucije

Za ekonomskog analitičara Predraga Drecuna obaranje dvije vlade za dvije godine nije strašno, ali u ekonomskom smislu može imati negativan uticaj, naročito u svjetlu krize koja se najavljuje za jesen.

Smatra da nije strašno što je vlada pala, ukazujući da pad nije fatalan za jake institucije koje direktno impliciraju političku stabilnost, ali da u našem slučaju impliciraju političku krizu. Ona uzrokuje institucionalnu, što se odražava na priliv direktnih stranih investicija, ekonomiju, te imidž države.

On je kazao da je politička stabilnost najvažniji faktor za privlačenje direktnih stranih investicija, a da su tek na drugom ili trećem mjestu poreski sistemi.

Donosioci odluka da zaborave populizam

Mulešković napominje da donosioci odluka posljednjih godina ne stavljaju fokus na ekonomiju, pa zakone usvajaju bez urađenih analiza.

Smatra da za svaku odluku moramo imati jasnu ekonomsku opravdanost, bez ulaska u probleme promjenama novih poreskih propisa koji su uticali na rast cijena. Zato vjeruje da se donosioci odluka moraju manuti populizma prilikom donošenja zakona, jer je to bila karakteristika prethodnih vlada.