Više činilaca izvršne vlasti, uključujući predsjednika države Jakova Milatovića, nedavno su iznijeli ambiciozne ciljeve Crne Gore da postane 28. članica EU do 2028. godine. Kako bi ostvarili ovu viziju, istaknuli su neophodnost dubokih i transformativnih reformi, uključujući unapređenje poslovnog ambijenta, povećanje produktivnosti, očuvanje stabilnih javnih finansija i konsolidaciju političke scene.

Premijer Milojko Spajić nedavno je pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta naglasio da bi Crna Gora mogla doseći prosječnu zaradu veću od prosjeka EU do trenutka kada bude predložena za članstvo. Podsjetimo, prema podacima Evropske kancelarije za statistiku (EUROSTAT), prosječna mjesečna neto zarada samca bez djece u EU u 2023. bila je 2.351 euro, dok je prosječna neto zarada u Crnoj Gori u martu iznosila 825 eura.

Obećavajući podizanje prosječne zarade do 1.000 eura do kraja godine, Spajić je ponovio ovo obećanje na nedavnom Premijerskom satu. Pokret Evropa sad (PES) čak je saopštio da će Spajić podnijeti ostavku ukoliko prosječna i minimalna plata ne budu povećane na 1.000, odnosno 700 eura do 31. oktobra ove godine.

U svjetlu ovih ambicioznih planova, generalni sekretar Crnogorskog udruženja poslodavaca Raško Konjević ističe da nema “čarobnog štapića” koji bi odmah transformisao crnogorske zarade u evropske. Konjević naglašava važnost stvaranja evropskog poslovnog ambijenta i uključivanja poslodavaca u proces donošenja odluka.

Konjević naglašava da, iako su postavljanje ambicioznih ciljeva korak naprijed, njihovo ostvarenje zahtijeva temeljan rad, promjene i reforme. U tom smislu, on ističe da Crna Gora mora stvoriti evropski poslovni ambijent u kojem će domaća privreda biti istinski partner u procesu odlučivanja, što bi doprinijelo boljim uslovima za zaposlene u crnogorskim kompanijama.

Dodatno, Konjević napominje da ulazak u Evropsku uniju nije samo zadatak vlade, već zahtijeva široku podršku društva u cjelini. On ističe da su reforme ključne za postizanje stabilnosti i prosperiteta, te da će Crna Gora zakoračiti u završnu dionicu evropskog puta dobijanjem pozitivnog izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR).

Konjevićeva analiza takođe oslikava razlike u ekonomskim pokazateljima između Crne Gore i zemalja članica EU. Podsjeća da su prosječne neto zarade u Crnoj Gori značajno niže od prosjeka EU prema podacima EUROSTAT-a, te da će postizanje cilja prosječne zarade od 1.000 eura zahtijevati značajne napore i reforme, uključujući stvaranje povoljnog poslovnog okruženja i povećanje produktivnosti.