Imajući u vidu novi rast cijena naftnih derivata koje stupaju na snagu sjutra, smatramo da standard građana i njihovi dohoci ne mogu izdržati pritisak na rast troškova, te pratiti rast cijena energenata.

U zemljama kao što je naša, sa niskim dohocima stanovništva i tankom linijom siromaštva, može se lako desiti da znatan dio stanovništva sklizne u siromaštvo.

U ovako teškim ekonomskim uslovima, sve ukazuje na dramatičnost promjena na gore, dodatno zakomplikovanih ruskom invazijom na Ukrajinu. Očekivano je da će sankcije Rusiji imati obrnuto dejstvo na ostatak svjetske ekonomije, pa su izgledi za rast korigovani na niže.

Osim ratnih sukoba, prisutni trendovi u ekonomiji ukazuju na narušenu ravnotežu ponude i tražnje praćenu umjerenom inflacijom koja postaje limitirajući faktor rasta s ozbiljnim prijetnjama za dalji ekonomski rast. To znači da će inflacija natjerati regulatore da pristupe korekciji kamatnih stopa na više u cilju obuzdavanja inflacije, što će dodatno zakočiti ekonomski rast.

Imajući u obzir optimistična očekivanja odlazeće Vlade za predstojeću turističku sezonu, smatramo da ne postoji nijedan naučni dokaz koji daje za pravo da se sa sigurnošću može reći kakva će biti sjutrašnjica.

Na osnovu posrednih činilaca koji konstituišu okruženje u datom trenutku ili vremenskom intervalu, možemo samo govoriti o većoj ili manjoj vjerovatnoći da se neki događaj ili stanje realizuje. Sagledavanje posrednih činilaca koji konstituišu okruženje za predstojeću turističku sezonu ne uliva optimizam.

Smatramo da u prilog ovakvom mišljenju služe sljedeći razlozi: politička nestabilnost, inflacija koja se zahuktava, poremećeno snabdijevanje poljoprivrednim i drugim proizvodima, rat u zemljama koje su bile značajna emitivna tržišta za crnogorski turizam, pad kupovne moći stanovništva i mnogo čega drugog.