U postojećem otežanom ekonomskom stanju, građanima koji su pogođeni inflacijom može se pomoći samo ograničenjima rasta cijena i subvencijama, iako je i to upitnog izgleda na uspjeh zbog ograničenih fiskalnih mogućnosti. 

Prema podacima Monstata, potrošačke cijene u julu ove godine u Crnoj Gori u odnosu na isti mjesec 2021. u prosjeku su više za 14,9 odsto, što je nova rekordna vrijednost od 2008. To je bio četvrti mjesec u nizu u kojem je registrovana tzv. galopirajuća inflacija, odnosno dvocifreni rast potrošačkih cijena na godišnjem nivou.

Položaj Crne Gore dodatno je otežan malim gabaritima ekonomije, korišćenjem eura kao valute, nemogućnošću kreiranja monetarne politike, kao i štampanja i puštanja u opticaj novih količina novca.

Kada je inflacija u pitanju, naša je sudbina u tuđim rukama, onih koji su u stanju da se sa njom bore, a to su velike ekonomije sa snažnom monetarnom funkcijom. Mi to nijesmo, jer niti imamo monetarnu funkciju niti imamo sopstvenu valutu, a pored toga smo još i vrlo mala ekonomija.

Dakle, savjeta efektivnog nema. Ostaje nam svima da se snalazimo štednjom, prije svega, kako znamo i umijemo i u skladu sa svojim mogućnostima. Kako to obično biva najviše će biti pogođeni (i već su) oni sa najmanjim prihodima, a oni koji mogu da biraju biće daleko manje pogođeni.

Što se tiče ublažavanja posljedica krize i olakšavanja života građanima, smatram da naša vlada može samo ograničenjima rasta cijena i subvencijama pomoći građanima.

Zaduživanje kod domaćih banaka znači smanjenje kreditiranja privrede i građana

Sasvim sam siguran da crnogorske banke, tj. one koje posluju na crnogorskom tržištu, nijesu u stanju da obezbijede kompletan iznos, jer je već izloženost crnogorskog bankarskog sistema po kreditu prema državi značajna. Za razliku od nekih mišljenja ja nijesam ubijeđen da je baš dobro što se zaduživanje vrši kod domaćih banaka iz više razloga, a ključni je to isisavanje likvidnosti iz bankarskog sistema i smanjenje kreditiranja crnogorske privrede i građana.

Depoziti bi trebalo da rastu sa rastom kamatnih stopa

Pored dvocifrene inflacije i najava o energetskoj krizi tokom zime, građanima dodatnu zabrinutost predstavlja porast referentne kamatne stope EURIBOR, koja se obračunava na kredite sa varijabilnom kamatnom stopom.

Ta stopa se doskora u Crnoj Gori računala kao nula, a zbog povećane EURIBOR stope rata za kredite sa varijabilnom kamatnom stopom će biti povećana. Koliko – zavisi od banke do banke.

Više kamatne stope znače manji obim plasmana, a smanjenje depozita ne bi trebalo da bude opcija, naprotiv. One bi trebalo da rastu sa rastom kamatnih stopa.

Sa druge strane, iz Centralne banke Crne Gore nedavno je saopšteno da su za sedam mjeseci ove godine banke odobrile 826,8 miliona novih kredita, što je za 37 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, odnosno za 74 odsto više u odnosu na 2020. i 27 odsto više u odnosu na pretkriznu 2019.

Snažan rast depozita u tekućoj godini, u iznosu od preko 600 miliona eura, potvrđuje povjerenje klijenata u bankarski sektor, kao i u regulatora.

Istaknuto je da će u cilju daljeg snaženja povjerenja i unapređenja odnosa između banaka i njihovih klijenata, a zbog zabilježenog trenda rasta EURIBOR-a, banke u najkraćem roku pripremiti programe zaštite klijenata koji imaju kredite sa varijabilnom kamatnom stopom, koji će potencijalno uključivati i opciju prelaska na kredite sa fiksnom kamatnom stopom.